Stanje šoka kod visokih temperatura

Do toplinskog udara dolazi kad termoregulacijski mehanizmi ne funkcioniraju a unutarnja temperatura se prilično povećava. Aktiviraju se upalni citokini te može doći do višestrukog zatajenja organa. Ulogu može imati i endotoksin iz GI flore. Zatajiti mogu CNS, skeletni mišići (rabdomioliza), jetra, bubrezi, pluća (ARDS) i srce. Aktivira se i koagulacijska kaskada, uzrokujući ponekad diseminiranu intravaskularnu koagulaciju. Mogu se razviti hipekalijemija i hipoglikemija. Postoje 2 oblika; klasični i naporom izazvani. Da bi se razvio klasični toplinski udar potrebna su 2–3 dana izlaganja vrućini. Nastaje tijekom ljetnih vrućina, tipično u starijih, slabo pokretnih osoba koje nemaju klima uređaj, a često im je pristup pićima ograničen. Tijekom izuzetno vrućeg ljeta 2003. god. klasični toplinski udar je uzrokovao velik broj smrtnih slučajeva u Europi. Do toplinskog udara uslijed napora dolazi naglo u zdravih, aktivnih ljudi (npr. sportaša, vojnih novaka, tvorničkih radnika). Jaka iscrpljenost u vrućem okolišu uzrokuje iznenadno, masivno opterećenje toplinom koje tijelo ne može podnijeti. Rabdomioliza je česta; vjerojatnost razvoja zatajenja bubrega i koagulopatije je nešto veća i teža.

Nema komentara: